korak 1
Općina Istočna Ilidža planirala 18.000 KM za projekte građana April 2017
korak 2
Građani predali svoje ideje Oktobar 2017
korak 3
Napravljena analiza izvodljivosti projekata Novembar-decembar 2017
korak 4
Predstavljeni projekti građanima Decembar 2017
korak 5
Građani biraju i glasaju Januar - februar 2018
korak 6
Implementacija projekata Mart - novembar 2018
ŠTA JE TO „PARTICIPATIVNI BUDŽET“
Participativni budžet omogućava, učešće stanovništva u odlučivanju o razvoju svoje općine.
Općinsko vijeće izdvoji dio sredstava iz godišnjeg budzeta, stanovnici zatim podnose prijedloge, šta bi tokom naredne godine, za taj novac trebalo u općini poboljšati. Prilikom kreiranja ovih prijedloga se stanovnici, uz pomoć općine sastaju na lokalnim, ili tematskim javnim diskusijama, kao i sastancima susjeda. Na njima razgovaraju o tome, šta bi htjeli u svojoj općini promjeniti i kako. Zajedničke prijedloge davaju općinskom vijeću na razmatranje u smislu izvodljivosti. Vrhunac je glasanje, koji prijedlog stanovništva će općina realizovati.
U svijetu participativni budžet funkcioniše
Participativno budžetiranje u svijetu nije novost, od 1989. godine se koristi u Brazilu, a tokom posljednjih petanest godina se proširilo i na Evropu i druge kontinente. Koristi se u hiljadama gradova i općina po cijelom svijetu.
Ne radi se o grantovima
Cilj participativnog budžetiranja nije samo raspoređivanje određene količine novca, to nije novi način davanja grantova.
Cilj participativnog budžetiranja nije samo raspoređivanje određene količine novca, to nije novi način davanja grantova. Svrha participativnog budžetiranja je
, uključiti stanovništvo u dijalog oblikovanja mjesta, gdje žive, ljudima predstaviti koje su mogućnosti općine i kako oni mogu doprinijeti oblikovanju općine, i općinske vijećnike naučiti kako stanovnike slušati i kako s njima učinkovito i konstruktivno komunicirati. Važan dio participativnog budžeta su javna okupljanja i rasprave o prijedlozima, na kojima se mogu razviti nove veze i konstruktivna atmosfera.
Koliko će to koštati?
Forma postupka i iznos sume distribuirane u participativnom budžetu razlikuje se od zajednice do zajednice. To ne znači da participativni budžet dovodi do povećanja troškova u općinskom budžetu – naprotiv. U danas već legendarnom brazilskom Porto Alegreu se participativno budžetiranje svojim prednostima istaklo u trenutku kada se grad nalazio na rubu bankrota, a gradsko vijeće obratilo stanovnicima da odlučuju o troškovima, koje smatraju neophodnim.
U latinoameričkim gradovima se sada tako odlučuje i o osnovnim gradskim službama i stoga su često radi i o desetinama procenta ukupnog proračuna. Tome odgovara i struktura odlučivanja – diskusija o predloženim projektima se razvija u nizu tematskih ili regionalno usmjerenih radnih grupa, u kojima učestvuje veliki broj ljudi.
U Europi je situacija drugačija. Odlučivanje o strateškim ulaganjima u infrastrukturu je i dalje na upravi općina i gradova, a u participativnom budžetiranju radije daju prostor kreativnosti i prijedlozima stanovnika. Često se radi o građanskim projektima usmjerenim obnovi javnih prostora i zelenih površina, kao i projekata koji su vezani za obrazovanje, proslave i susreti sa susjedima.
6 RAZLOGA ZA PARTICIPATIVNI BUDŽET
Participativni budžet je uspješan u inostranstvu – koji su razlozi za participativno budžetiranje kod nas?
- TO GRAÐANIMA OMOGUĆAVA ZAJEDNIČKO OBLIKOVANJE BUDUĆEG LICA OPĆINE ILI GRADA. Stanovnici znaju šta im u općini ili gradu nedostaje i šta treba poboljšati, te mogu učestvovati u rješenju.
- VRAĆA LJUDIMA POVJERENJE U POLITIČARE I JAVNOJ UPRAVI OMOGUĆAVA UČINKOVITIJU SARADNJU SA STANOVNICIMA. Ukoliko ljudi imaju mogućnost uključiti se u debate sa općinskim ili gradskim vijećem, ne tonu u skepticizam.
- IZVOR SU NOVIH IDEJA. Omogućava korištenje kreativnog potencijala stanovnika.
- POKAZUJE, DA SARADNJA MEÐU STANOVNICIMA I GRADSKIM ILI OPĆINSKIM VIJEĆEM MOŽE BITI PLODNA. Aktivno stanovništvo dobiva uvid u funkcionisanje općine ili grada, vijeće se nauči bolje komunicirati sa stanovnicima i izlaziti im u susret.
- OTVARA ZAJEDNIČKI DIJALOG O NAJPOTREBNIJIM ULAGANJIMA I NAJBOLJEM KORIŠTENJU JAVNIH SREDSTAVA. Razmišljanje o potrebama pojedinačnih interesnih grupa i o razvoju cijele općine ili grada, pruža ljudima priliku za bolju usklađenost hijerarhije vrijednosti i većoj socijalnoj osjetljivosti.
- PRODUBLJUJE ODNOSE STANOVNIŠTVA PREMA MJESTU ŽIVLJENJA I KREIRA ODGOVORNO UPRAVLJANJE ZAJEDNIČKIM RESURSIMA. Kako bi se bilo koji projekat realizovao, mora se sa njim identifikovati dovoljno veliki dio zajednice – i svijest o tome da smo “mi” ti koji smo odlučili, je i osjećaj odgovornosti za to kako će se zajedničkom imovinom upravljati u budućnosti.
NAJČEŠĆA PITANJA
OVAKVA NOVINA NE MOŽE FUNKCIONISATI.
Participativni budžet je uspješan u svijetu već duže vrijeme. Od 1989. godine je u primjeni u Južnoj Americi, a u posljednjih petnaest godina je proširen i na područje Evrope – funkcioniše u 1500 svjetskih gradova, a od toga otprilike oko stotinu gradova / općina koje koriste sistem participativnog budžeta možemo pronaći u Poljskoj (npr. Varšava, Lodz). Participativno budžetiranje zahtijeva pažljivu pripremu od strane općinskog vijeća, ali to može doprinijeti ugodnijoj atmosferi unutar općina.
NE VRIJEDI NEŠTO PREDLAGATI, POLITIČARI ĆE SVAKAKO SVE PRILAGODITI SEBI.
Pravila participativnog budžeta su jasna – općinsko vijeće određuje novac, stanovnici mogu dati prijedloge kako žele da novac bude utrošen. O svojim prijedlozima diskutuju na sastancima sa svojim susjedima, a nakon toga sami stanovnici grada / općine odabiru koje projekte treba realizovati. Općinska administracija samo kontroliše izvodljivost prijedloga (npr. da li je riječ o zemljištu u vlasništvu općine), zadatak službenika je eventualno pomoći predlagačima da prijedlog prilagode obliku, koji će općina kasnije moći realizovati. Donošenje odluka o pojedinačnim prijedlozima je u potpunosti u rukama stanovnika općine.
LJUDI NISU STRUČNI, NE SHVATAJU NAČIN RASPODJELE SREDSTAVA IZ GRADSKOG / OPĆINSKOG BUDŽETA.
Za participativno budžetiranje nije potrebno ekonomsko niti drugo stručno obrazovanje, uglavnom se bavi time kako unaprijediti općinu (bilo da se radi o samom izgledu, ili nekom događaju, koji se tu provode ili ne). Dakle, sami stanovnici određene opštine su najfundamentalniji stručnjaci za probleme koji se odnose na mjesto njihovog boravka, i sami najbolje znaju šta im u njihovom gradu / općini nedostaje.
ŠTA UKOLIKO NEKO ZLOUPOTRIJEBI ILI IZMANIPULIŠE PARTICIPATIVNO BUDŽETIRANJE?
Dobro uspostavljen participativni budžet protiče u potpunosti transparentno, i svo donošenje odluka je u potpunosti u rukama stanovnika općine. Sam tok projekta prate stanovnici putem web stranice gdje su javno dostupni svi dokumenti, prijedlozi i njihova procjena. Političari su a-priori iz cijelog procesa isključeni. Ne predlažu, ne vode sastanke, niti odobravaju realizaciju prijedloga.
ORGANIZACIJA PARTICIPATIVNOG BUDŽETIRANJA JE JAKO SKUPA I VREMENSKI ZAHTJEVNA.
Participativni budžet ne povećava rashode u općinskom budžetu. Npr. u brazilskom Porto Alegre participativno budžetiranje se sa svojim prednostima istaklo u trenutku kada se grad našao pred bankrotom, a gradsko vijeće je stanovnicima pružilo mogućnost da odlučuju o troškovima koje smatraju neophodnim. Podrazumjeva se, što je veći participativni budžet o kojem ljudi donose odluke, to je manji dio operativnih troškova koji zahtijeva koordinaciju i promociju.
STANOVNICI NE ZNAJU BITI KONSTRUKTIVNI, ZNAJU SAMO PRIGOVARATI!
Ukoliko ljudi ne mogu određeno stanje promijeniti, ne preostaje im ništa drugo nego da se žale. Ali upravo participativni budžet im daje mogućnost da mijenjaju neke stvari. Upravo radi toga je potrebno pružiti mogućnost stanovnicima da efektivno učestvuju u odlučivanju o mjestu njihovog stanovanja. Ukoliko ljudi dobiju jednostavnu mogućnost da budu uključeni u poslovanje, rado će je prihvatiti.
OPĆE DOBRO LJUDE NE INTERESUJE, ONI ĆE IGRATI SAMO „U SVOJU KORIST“.
Javni sastanci građana uključenih u proces participativnog budžeta mogu zbližiti grupe stanovništva, koji tokom sastanaka prvi put dobiju uvid u potrebe i živote drugih ljudi iz istog grada / općine. Bitan dio participativnog budžeta je upravo stvaranje boljih odnosa u općini. Ukoliko ljudi prepoznaju potrebe drugih, naučit će sami da odabiru šta su uz ograničena sredstva stvarni prioriteti.